Živčani sustav
Alzheimerova bolest (demencija)
Alzheimerova bolest je oblik progresivne demencije ili gubitka pamćenja kod koje se javlja propadanje živčanih stanica koje je uz to popraćeno i simptomima moždane atrofije.
Depresija
Depresija spada u skupinu poremećaja karakteriziranih kao poremećaji raspoloženja (unipolarni poremećaj). To je teško psiho-fizičko stanje praćeno raznim nuspojavama i popratnim efektima. Depresivno raspoloženje karakterizira povlačenje bolesnika u sebe, potištenost, pad vitalnih dinamizama, nesanica, gubitak apetita, opsjednutost crnim mislima, usporeni misaoni tijek, beznadnost i bespomoćnost.
Miastenija gravis - bolest živčanog sustava
Miastenija gravis autoimuna je bolest koja se očituje zamaranjem i slabošću skeletnih mišića. Uzrok joj je poremećaj prijenosa podražaja sa živca na mišić u području neuromišićne spojnice.
Nesanica
Nesanica je najuobičajeniji poremećaj spavanja. Nesanica uključuje teškoće kod usnivanja, spavanja ili ponovnog usnivanja nakon ranog buđenja. Može biti privremena ili kronična. Gotovo svatko ima povremene besane noći, možda zbog stresa, žgaravice ili pijenja previše kofeina ili alkohola.
Neuritis - upala živca
Neuritisi su bolesti perifernih živaca uzrokovane upalnim ili degenerativnim procesima živčanih vlakana i ovojnica. Postoje dva oblika neuritisa, ovisno o uzroku nastanka i to su mononeuritis i polineuritis.
Očuvanje živčanog sustava
Živčani je sustav, još više nego ostali sustavi organa, osjetljiv, vrlo nježne građe te izložen raznim oštećenjima i bolestima. Stoga je prijeko potrebno svojim postupcima i ponašanjem u različitim okolnostima pridonijeti njegovu očuvanju i zaštiti.
Parkinsonova bolest
Parkinsonova bolest jest progresivan i degenerativan neurološki poremećaj koji je karakteriziran primarno motoričkim simptomima. Parkinsonova bolest je vjerojatno najpoznatiji neurološki poremećaj kretanja, od kojeg u Europi boluje više od milijun ljudi.
Protiv stresa
Stres je prirodna obrambena reakcija našeg organizma na promjenu. Stres izazivaju situacije u kojima se osiećamo ugroženima te nas određene fiziološke reakcije našeg tijela pripremaju ,za"borbu ili bjeg". Takav stres nam omogućava da se zaštitimo u opasnim situacijama.
Sedativi na biljnoj bazi
Većina ljudi u modernom svijetu živi pod povećanim stresom, a kao posljedica ovakvog načina života organizam se prilagođava na nove uvjete. Ipak, ako stres predugo traje ili postane prejak, dolazi do razvoja mentalnih i fizičkih bolesti. Ubrzan tempo života i brojne obaveze nameću stalnu prisutnost tjeskobe i napetosti. Kao posljedica povećane psihičke napetosti dolazi do razvoja uznemirenosti, razdražljivosti i straha (anksioznosti).
Senilnost
Senilnost se definira kao slabost ili duševna nemoć starosti, a povezuje se s pogoršanjem tijela i uma kod starijih ljudi. Često se naziva i demencija.
Vozači - za bolju koncentraciju
Vozači motornih vozila u današnje vrijeme trebaju posebnu smirenost i koncentraciju prilikom sudjelovanja u prometu pogotovo ukoliko voze na daleke destinacije ili voze po posebnim vremenskim uvjetima.
Za bolju koncentraciju i pamćenje
Koncentracija je iznimno bitna za uspjeh, kako u školi ili na fakultetu, tako i u poslovnom, ali i u svakodnevnom životu. Predmet koncentracije ponekad može biti iznimno dosadan, no i u takvim uvjetima od nas se očekuje da određeni zadatak obavimo u zadanom roku, što gotovo uvijek zahtijeva čvrstu koncentraciju i posvećenost zadatku.